Žuta balegarka (Ascobolus michaudii) i blijeda balegarka (Ascobolus albidus) Žuta balegarka i blijeda balegarka žive kao razlagači na izmetu velikih biljojedih sisavaca, a na području Nacionalnog parka zabilježene su samo na izmetu medvjeda. Opstanak ovih gljiva ovisi o opstanku velikih sisavaca.

Sjajna pozelenka (Caloscypha fulgens) U Hrvatskoj živi isključivo u šumama s jelom s kojom je usko povezana. Živi na šumskom tlu. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, i strogo je zaštićena zakonom.

Lepezasta zelenka (Chlorencoelia versiformis) Živi kao razlagač na trulim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća. Nalaz na području Sjevernog Velebita predstavlja prvi nalaz roda Chlorencoelia u Hrvatskoj. Izuzetno je rijetka, a glavnina svjetske rasprostranjenosti nalazi se u borealnoj (sjevernoj) i subarktičkoj zoni sjeverne Amerike, Azije i Skandinavije. Pojavljuje se i kao vrlo rijetka vrsta u većim planinskim masivima umjerene zone sjeverne i južne polutke.

Planinska rudoliska (Entoloma catalaunicum) Živi kao razlagač na planinskim travnjacima i visokoplaninskoj vegetaciji, a plodišta razvija u ljeto i jesen. U Hrvatskoj je pronađena samo na dva lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji ugrožena, i strogo je zaštićena zakonom.

Bukova guba (Fomes fomentarius) Živi kao parazit i razlagač na stablima bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, a plodišta su joj višegodišnja. Vrlo je česta u starim bukovim šumama, a njezina velika, siva, kopitasta plodišta lako su uočljiva.

Obrubljena patuljica (Galerina marginata) Živi kao razlagač krupnih i sitnih ostataka crnogoričnog i bjelogoričnog drveća, a plodišta razvija od proljeća do kasne jeseni. Česta je na srušenim stablima u Parku. Jedna je od najotrovnijih vrsta gljiva. Razvija relativno mala plodišta koja nisu zanimljiva većini sakupljača, te zbog toga ne postoji velika opasnost od zamjene s jestivim vrstama gljiva.

Gorka plamenka (Gymnopilus picreus) Živi kao razlagač krupnih ostataka crnogoričnog drveća (srušena stabla, trupci i panjevi), a plodišta razvija u jesen. Rijetka je i ugrožena u gospodarenim šumama zbog uklanjanja krupnih drvnih ostataka. Šume kojima se ne gospodari, poput nacionalnih parkova, utočišta su za nju i druge vrste ovisne o prirodno odumrlom drveću. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, i strogo je zaštićena zakonom.

Planinska pločarica (Discina montana) Ova vrlo rijetka vrsta je razlagač krupnih ostataka crnogoričnog drveća. Najčešće živi na velikim nadmorskim visinama gdje razvija plodišta u hladno doba godine u vrijeme i na području otapanja snježnih nanosa. Nalaz na području Nacionalnog parka predstavlja treći poznati lokalitet u Hrvatskoj. Za opstanak ove vrste bitno je potpuno izuzimanje iz sječe šume na njezinom području, pa nije neobično što je jedno od nalazišta upravo u nacionalnom parku. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, i strogo je zaštićena zakonom.

Jelova kapuljica (Heyderia abietis) Živi kao razlagač isključivo na otpalom lišću smreke i jele. Veliki Lubenovac, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, četvrti je poznati lokalitet u Hrvatskoj. Ova razmjerno rijetka vrsta uključena je u Crveni popis gljiva Hrvatske u kategoriji gotovo ugrožena.

Proljetna panjevčica (Kuehneromyces lignicola) Živi kao razlagač na drvnim ostacima crnogoričnog drveća u planinskim područjima. Rijetka je posvuda u Europi, a njezin jedini poznati lokalitet u Hrvatskoj je u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Plodišta razvija isključivo u proljeće i rano ljeto. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata, i strogo je zaštićena zakonom.

Jelova rujnica (Lactarius salmonicolor) Živi isključivo u mikorizi – simbiontskom odnosu s jelom, a plodišta razvija u kasno ljeto i jesen. Vrlo je česta vrsta jelovih šuma, a njena živo narančasta plodišta lako je uočiti i iz daljine.

Kapljičasta ljepljivica (Limacella guttata) Živi kao razlagač u različitim tipovima šuma, a plodišta razvija u jesen. Vrlo je rijetka u Hrvatskoj, gdje su do sada poznata samo tri nalazišta ove vrste, među kojima je i Sjeverni Velebit. Vrsta se nalazi na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, i strogo je zaštićena zakonom.

Bukova pritajnica (Marasmius alliaceus) Živi kao razlagač sitnijih ostataka bukve (listinca i grančica), a plodišta razvija od kasnog proljeća do kasne jeseni. Jedna je od najčešćih gljivljih vrsta bukovih šuma. Lako ju je prepoznati po crnosmeđem stručku i karakterističnom mirisu na češnjak.

Sluzava ledenjača (Oudemansiella mucida) Živi kao parazit i razlagač na stablima bjelogoričnog drveća, najčešće bukve. Vrlo je česta u starim bukovim šumama, a njezina busenasta bijela plodišta lako se uočavaju i iz daljine.

Stisnutonoga lažnoljevčica (Pseudoomphalina kalchbrenneri) Živi kao razlagač u crnogoričnim šumama. Vrlo je rijetka posvuda u Europi, a njezin jedini poznati lokalitet u Hrvatskoj je u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Plodišta razvija u kasno ljeto i jesen. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata, i strogo je zaštićena zakonom.

Gorska trepavičarka (Scutellinia cejpii) Rasprostranjenjenost joj je ograničena na gorsku i subalpsku zonu gdje živi u crnogoričnim i miješanim šumama. Živi kao razlagač na krupnim drvnim ostacima jele i smreke.

Prašumska planinka (Tatraea dumbirensis) Živi kao razlagač na krupnim drvnim ostacima bukve. Prisutna je u starim šumama i prašumama s bukvom. Brojni nalazi na području Parka pokazuju kako su velika područja s ovakvim tipom šuma još uvijek manje-više u prirodnom stanju. Na golemim prostranstvima diljem Hrvatske, ali i u ostatku Europe, gdje se na ovakav tip šume vrši jaki gospodarski pritisak, ova vrsta izostaje ili je izuzetno rijetka. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, i strogo je zaštićena zakonom.

Obična dudovka (Bertia moriformis) Živi kao razlagač na otpalim trulim granama i drugim ostacima drvenastih biljaka, najčešće bjelogoričnog drveća. Široko je rasprostranjena u Europi.

Blijeda smeđedlačica (Brunnipila clandestina) Živi kao razlagač na otpalim trulim grančicama kupina i stabljikama visokih zeljastih biljaka porodica glavočika cjevnjača, štitarki, žabnjaka i dr. Česta je samo u alpskom području i nekim krajevima sjeverno od Alpa. Vrsta je u Parku prvi put zabilježena za područje Hrvatske.

Blijeda nitoglavka (Vibrissea decolorans) Živi kao razlagač trulih grana, rijetko češera, u vodenom okolišu brzotekućih voda, u zoni prskanja slapova te u okolišu čija je atmosfera trajno zasićena vlagom, u pretplaninskoj i planinskoj zoni. Nalaz iz jame sniježnice na području Parka jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj.

Okruglasta kožoglavka (Cudonia circinans) Živi u mikorizi, u šumama smreka, ariša i breza u gorskim, alpskim, borealnim (sjevernim) i arktičkim područjima. Tri od četiri poznata lokaliteta s područja Hrvatske nalaze se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Svi hrvatski nalazi potječu iz prirodnih smrekovih šuma. Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, i strogo je zaštićena zakonom.

Masna zdjeličarka (Peziza exogelatinosa) Živi na vapnenačkom tlu kao razlagač u šumama sjeverne Europe i gorskih krajeva Dinarida. Osim u Hrvatskoj, poznata je iz priobalnih krajeva Danske, južne Švedske i sjeverne Njemačke. U svom je staništu vjerojatno rasprostranjenija i znatno češća nego što se pretpostavlja jer nalikuje nekim drugim vrstama zdjeličarki.

Gustodlaka bodljopeharica (Trichopezizella relicina) Živi kao razlagač na mrtvim stabljikama visokih zeljastih biljaka porodica štitarki i žabnjaka. Razmjerno je česta u alpskom području. Vrsta je u Parku prvi puta zabilježena za područje Hrvatske.

Krastava lupinarka (Ustulina deusta) Živi kao parazit bukve koju isprva napada i parazitira, a nakon što ubije biljku, razgrađuje njene mrtve ostatke i živi kao razlagač. Široko je rasprostranjena i česta u bukovim šumama i miješanim šumama s bukvom u čitavoj Europi.