Senj

“Pored Dubrovnika nema kod nas grada kojega bi prošlost, spomenici i kulturne tradicije bile tako važne za povijest hrvatskog naroda kao što je to grad Senj.”

Pavao Tijan, "Senj”, Zagreb, 1931.

Grad Senj jedan je od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu i poznat je po svojoj izuzetno bogatoj i burnoj povijesti. Osim samog urbanog središta, područje grada obuhvaća i 76 km morske obale s nekoliko ribarskih naselja, mnoštvo uvala i djevičanski čistih kamenitih plaža.
Simbol je grada tvrđava Nehaj, sagrađena 1558. godine, iz koje su poznati senjski uskoci branili grad od stranih osvajača – Turaka i Mlečana. Senj je zarana postao i središte glagoljaške pismenosti te grad 1494. godine dobiva svoju prvu tiskaru koja iste godine izdaje svoje prvo djelo Misal po zakonu rimskog dvora.

U današnje je vrijeme Senj sve više orijentiran prema turizmu te svojim gostima nudi ugodan boravak, kristalno čisto more, lijepe plaže te izvrsnu gastronomsku i zabavnu ponudu.

Položaj i Klima

“U Trstu se bura rodila, u Riki se napuhavala, a u Senju je celu forcu dala.”

Pučka izreka o senjskoj buri

Grad Senj smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita te obuhvaća 76 km dugu morsku obalu. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m n.v.), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i južnom Dalmacijom. Područje grada pod utjecajem je mediteranske i planinske klime. Mediteransku klimu karakteriziraju topla i suha ljeta, te blage i kišovite zime, dok planinsku klimu obilježavaju niske temperature tijekom zime, svježa ljeta te povećane količine padalina (kiše i snijega).

Povijest

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Attienities (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna), najstariji je grad na sjevernom Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina na brdu Kuk istočno od današnjeg Senja. U prapovijesno vrijeme ispod utvrđenog naselja, na utoku bujice u dugi zaljev, nalazilo se sidrište i trgovište u kojemu se obavljala razmjena dobara između stanovnika iz unutrašnjosti, otočana i primoraca. Zbog porasta važnosti trgovišta, stanovništvo gradine postupno se spuštalo u podnožje i osnovalo novo naselje koje se prvi put spominje u IV. st. pr. Kr.
Sredinom II. st. pr. Kr. u ove krajeve dolaze Rimljani i postupno preuzimaju kontrolu nad gradom koji se u njihovo vrijeme naziva Senia. Iz Senie kreću u ratne pohode protiv Japoda i ostalih buntovnih ilirskih plemena u zaleđu. U vrijeme njihove vladavine Senia je postala glavnim trgovačkim, prometnim i kulturnim središtem ovoga dijela jadranske obale. Izgrađeni su: gradska vijećnica, vodovod, terme (kupališta), hramovi (posvećeni božanstvima Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu) i drugi objekti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi kamenih spomenika, skulptura božanstava, arhitekture i groblja pronađenih na ovom području.

Mirnija vremena omogućila su obnovu senjske trgovine, a time je bio osiguran i gospodarski prosperitet grada. Posebice je to izraženo u drugoj polovici XVIII. i prvoj polovici XIX. st. kada se izvode veliki građevinski radovi (izgradnja nove Jozefinske ceste, obnova luke, gradnja velikih, tzv. Carskih magazina, regulacija bujice i sl.). Tada počinje novo zlatno doba grada koji će postati jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska luka postaje jedna od najvažnijih u državi. Kroz nju prolazi uvoz soli i izvoz žita i drveta. Senjski pomorci na svojim brodovima plove diljem svijeta, a osobito intenzivno trguju s mediteranskim zemljama. U prosperitetni grad doseljavaju se poduzetnici i radna snaga, osnivaju se trgovačka i brodograđevna društva, trgovinska i obrtnička komora, a razvija se i značajna kulturna djelatnost. Osnivaju se gradska glazba, čitaonica i ostala kulturna društva. Senj postaje značajno kulturno središte, a njegovi intelektualci i građani nositelji hrvatske nacionalne ideologije. U gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici onoga vremena: Silvije Strahimir Kranjčević (1865. - 1908.), Vjenceslav Novak (1859. - 1905.), Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.), Milan Ogrizović (1877. - 1923.).

Izgradnja željezničke pruge Karlovac – Rijeka (1873.) koja je zaobišla Senj imala je pogubne posljedice za gospodarstvo i trgovački značaj grada. Promet je u luci vrlo smanjen, a roba je skrenula prema Trstu i Rijeci koji su željezničkim vezama bili povezani sa zaleđem. Uloga Senja svedena je na izvoznu luku za drvo iz šire okolice. Izostanak gospodarskog prosperiteta i marginaliziranje senjskoga prometnog pravca negativno su djelovali na sve ostale vidove života u gradu i široj okolici, tako da već krajem XIX. st. dolazi do odljeva kapitala i stanovništva. To će se u XX. st. intenzivirati, posebice nakon svršetka Drugog svjetskog rata, kada se gospodarskim razlozima pridružuju i politički. U Drugom svjetskom ratu stara gradska jezgra znatno je oštećena u bombardiranjima pri čemu je nestao velik dio izuzetno vrijedne kulturne baštine. No dosta se spomenika i sačuvalo, što Senj danas čini zanimljivim za domaće i strane posjetitelje.

Nakon Drugog svjetskog rata grad se postupno obnavlja te se sve više razvija na području turizma i ugostiteljstva. Senj je danas urbano središte u kojemu se, između ostalog, održavaju i mnoge kulturne manifestacije od kojih izdvajamo zimski i ljetni karneval, smotru sjevernojadranskih klapa, Uskočke dane i Senjske koncertne večeri.

Što posjetiti?

Gradski muzej Senj nalazi se u palači obitelji Vukasović koja je bila jedna od najuglednijih i najutjecajnijih senjskih obitelji. Palača je građena u XIV./XV. st. u gotičko-renesansnom stilu i vrhunski je objekt profane arhitekture grada Senja. U muzeju su uređene zbirke: Arheološka i hidroarheološka, Numizmatička zbirka, Zbirka glagoljice i glagoljskog tiskarstva, Zbirka oružja i vojne opreme, Zbirka novije senjske povijesti, Etnografska zbirka – Bunjevci i Prirodoslovna zbirka – Velebit. U sastavu je Gradskog muzeja i stručna knjižnica (Seniensia) sa starijom i novijom arhivskom građom, manja zbirka umjetničkih slika, zbirka fotografija i razglednica te Zavičajna zbirka Lukovo smještena u istoimenom mjestu južno od Senja.

Tvrđava Nehaj sagrađena je 1558. godine pod nadzorom kapetana i generala hrvatske Vojne krajine Ivana Lenkovića. Sazidana je od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća prvotno smještenih izvan gradskih zidina. U tvrđavi Nehaj danas je postavljena zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, te izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski plemićki grbovi Senja.

Sakralna baština Senj – zbirka obuhvaća izabrane izloške iz riznice senjske katedrale, arhiva i biskupijske knjižnice. Predstavljeni su ostaci spomeničkog blaga ostalih senjskih crkava, ključevi grada Klisa, salonsko pokućstvo iz vremena biskupa Ožegovića u empire stilu, portreti senjsko-modruških biskupa i liturgijsko posuđe.

Stara gradska jezgra okružena ostacima gradskih zidina i obrambenih kula. Staru gradsku jezgru karakteriziraju brojne uske uličice i trgovi, a jedna je od najpoznatijih ulica Uskočka ulica – predivan primjer srednjovjekovne arhitekture.

Katedrala sv. Marije i ostale crkve na području Grada - ostaci crkve sv. Franje, crkva sv. Marije od Arta, kapelica sv. Martina.

Velika vrata – na ulazu u grad Velikim vratima označen je završetak Jozefinske ceste građene u vrijeme Marije Terezije i njenog sina Josipa II. Na vratima su uklesane udaljenosti između Senja i drugih gradova u njemačkim miljama, a krasi ih i kruna Habsburgovaca.

Park senjskih književnika – u gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici: Silvije Strahimir Kranjčević, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Ogrizović, Pavao Ritter Vitezović te im je grad Senj posvetio park iznad stare gradske plaže u kojem su postavljene njihove biste.

Manja ribarska podvelebitska mjesta – pod Velebitom, kao sakrivena uz more, smjestila su se za miran odmor stvorena mjesta: Sveti Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad, Stinica, Jablanac, Zavratnica i Prizna.

Senjsko zaleđe – ako želite aktivno provesti godišnji odmor u netaknutoj prirodi, predlažemo posjet selima u senjskom zaleđu: Krasnu, Krivom Putu i Vratniku.

Više informacija o Senju i okolici potražite na web-stranicama:

• Službene stranice Grada Senja
• Turistička zajednica Grada Senja - turističke informacije
• Muzeji Hrvatske