Štirovača
Štirovača
Štirovača
U svom južnom dijelu Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ obuhvaća i dio Štirovače – prostrane doline na oko 1100 m n.v. poznate po velikim očuvanim crnogoričnim šumama. Štirovača je među rijetkim lokalitetima u Parku s izvorom pitke vode i nekoliko potočića koji napajaju okolne vlažne livade.
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park/stirovaca#sigProId662124534d
U prošlosti je Štirovača bila izuzetno živo mjesto, osobito za toplijih ljetnih mjeseci. Tamo se nalazila pilana, restoran, kuće u kojima su živjeli stočari sa svojim obiteljima, radnici šumarije i pilane. Stoga je Štirovača i danas omiljeno tradicionalno izletište lokalnog stanovništva, a svim ostalim posjetiteljima ugodno mjesto za odmor. Kako biste mogli uživati u jedinstvenoj atmosferi štirovačke doline, obnovili smo izvor, postavili klupe za odmor te uredili ložišta na kojima možete pripremiti ukusan obrok nakon dana ispunjenog šetnjom i boravkom u prirodi.
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park/stirovaca#sigProId905b39602c
U Parku prirode „Velebit“, u neposrednoj blizini Štirovače nalazi se i Klepina duliba, posebni rezervat šumske vegetacije. Rezervat je zapravo sekundarna prašuma u kojoj je utjecaj čovjeka povremeno bio prisutan, ali ne toliko da bi prašuma izgubila svoj značaj.
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park/stirovaca#sigProId1e4e06a7bf
Do Štirovače najjednostavnije možete doći asfaltiranom cestom iz pravca Krasna ili Pazarišta. Moguće je doći i s jadranske ceste, asfaltiranom cestom do Alana, a potom makadamskom cestom (9 km) do Mrkvišta, odakle se u dolinu Štirovače spuštate 3,5 km dugom asfaltiranom cestom.
Zanimljivost
Štirovača je, zajedno s Plitvičkim jezerima, te Bijelim i Samarskim stijenama, bila među prvim nacionalnim parkovima proglašenima na teritoriju Hrvatske u sklopu Financijskog zakona za 1928./1929. godinu, zahvaljujući Ivanu Krajaču, ministru trgovine i industrije za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Nažalost, odredba o proglašenju vrijedila je samo godinu dana, nakon čega su ti prostori izgubili status zaštićenih područja.
Autor naslovne fotografije: Alan Čaplar