Park

Park

Vrijednost i ljepota prirode Velebita odavno su prepoznati. U sklopu UNESCO-va programa Čovjek i biosfera (MAB – Man and Biosphere ) planina Velebit uvrštena je 1978. godine u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Tri godine kasnije čitav Velebit postaje parkom prirode. Unutar njega čak su dva nacionalna parka – na jugu je Nacionalni park „Paklenica“, proglašen još 1949. godine, a na sjevernom je dijelu Nacionalni park „Sjeverni Velebit“, proglašen pola stoljeća kasnije.

Sjeverni Velebit, osnovan 1999. godine, najmlađi je od osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Ovaj je prostor Velebita pravi mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama čije smo bogatstvo tek počeli otkrivati. Upravo je ta raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza, koje je dobrim dijelom stvorio čovjek, bila razlogom proglašenja Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProId49f8a9b6b9

Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja. Tu se nalazi strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje, te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

Zbog svojih je vrijednosti Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ dio ekološke mreže Natura 2000.

Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ je i član mreže Europskih destinacija izvrsnosti (EDEN), kao nacionalni pobjednik na temu „Turizam i zaštićena područja“.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProIde75fcc7224


Osobna karta Parka

  • Godina osnivanja: 1999.
  • Površina: 109 km2
  • Nadmorska visina: 518-1676 m
  • Najviši vrhovi: Veliki Zavižan, Gromovača, Vratarski kuk
  • Ekološka mreža - Natura 2000: DA
  • IUCN kategorija: II (nacionalni park)

Uloga Nacionalnog parka

Namjena Nacionalnog parka je prije svega očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, a živa priroda njihov je bitan dio. Zaštićena područja imaju ključnu ulogu u borbi za njezino očuvanje, jer je pomanjkanje prostora za život veliki problem živih bića na našem planetu.

Infrastrukturni i ini objekti sve više zadiru u prirodna područja komadajući i sjeckajući prostor u izolirane otočiće nedostatne za život mnogih vrsta. Svaki veći zahvat u prirodni prostor nesavladiva je prepreka za neku vrstu koja se kreće i rasprostire na širem prostoru.

Uloga zaštićenih područja poput Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“ je da na svom prostoru očuvaju zdrave i stabilne ekosustave koji se sastoje od velikog broja vrsta. Takvi prirodni prostori neprocjenjivi su jer širem okolnom području osiguravaju čišći zrak, čišću vodu, zdravije i plodnije tlo, postojaniju i ugodniju klimu, a ljudima koji borave u njima pružaju fizičko, mentalno i duhovno osvježenje.

 

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProIdfa17fe03f5


Ekološka mreža - Natura 2000

Krajem prošlog stoljeća, ljudske aktivnosti i korištenje prirodnih resursa značajno su se promijenili na europskom kontinentu, a stanje biološke raznolikosti drastično se pogoršalo. Takav slijed događaja naveo je članice Europske unije da zaustave te negativne trendove na svom teritoriju i utvrde koja su staništa i vrste najugroženije te kojima prijeti nestajanje iz Europe, a možda i izumiranje. Stoga nastaje Natura 2000, europska ekološka mreža i osnova zaštite prirode u Europskoj uniji. Cilj joj je očuvanje ili ponovno uspostavljanje povoljnog stanja rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta te njihovih staništa.

Uza zaštitu živog svijeta i njegovih staništa, Natura 2000 podržava i načelo održivog razvoja, čiji je cilj omogućiti kvalitetan suživot čovjeka i prirode. U ekološku mrežu Natura 2000 uključeno je oko 27 500 područja na gotovo 20 % teritorija EU, što ju čini najvećim sustavom očuvanih područja na svijetu. Temelji se na dvjema EU direktivama – Direktivi o pticama (Birds Directive) i Direktivi o staništima (Habitats Directive).

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju Natura 2000 proglašena je i na prostoru naše zemlje. Danas ekološka mreža RH (Natura 2000) obuhvaća 36,67 % kopnenog teritorija i 16,39 % obalnog mora. Ekološka mreža Natura 2000 u Hrvatskoj obuhvaća 38 područja očuvanja značajnih za ptice te oko 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove. Sva tri velika zaštićena područja Velebita – Park prirode „Velebit“, Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ – dio su europske ekološke mreže Natura 2000.

Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ područje je očuvanja značajno za 12 vrsta i 13 stanišnih tipova, a ujedno se nalazi unutar područja očuvanja „Velebit“, značajnog za ptice.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProId5e5c9d698c


UNESCO "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe"

Na 41. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu, 7. srpnja 2017. godine u Krakovu, u Poljskoj, bukove šume koje rastu na području Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još 9 europskih zemalja, upisane su na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

Radi se o proširenju ranije zaštićene UNESCO-ve prirodne baštine, bukovih šuma u Karpatima (Slovačka i Ukrajina) i Njemačkoj, a nakon pridruženja još 63 bukove šume u 10 zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska), ova je baština službeno nazvana „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“. Uključivanjem novih područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnoga i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.

Bukove šume Strogog rezervata izvanredan su primjer nedirnutih šumskih kompleksa, te predstavljaju stare i očuvane šume u specifičnom krškom staništu. Rastu na visinama od 1200 do 1500 m, iznad bukovo-jelovih šuma, a prije klekovine bora. Iako su stara, bukova stabla nisu velikih dimenzija jer zbog ekstremnih klimatskih uvjeta i krševitog terena sporo rastu pa su patuljastog i iskrivljenog oblika. Predstavljaju bukove prašume koje rastu na rubu ekološke niše bukve u Europi.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProId9f5e510231

Cijelo područje Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi skoro je u potpunosti zaštićeno od ljudskog utjecaja. Bogatstvo vrsta rezultat je i paleoklimatskih prilika zabilježenih na tom području, te su ove bukove šume genetski zanimljive i neprocjenjive za filogenetska istraživanja. Izrazito su bogate ilirskim vrstama od kojih su neke endemi Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Glavni tipovi bukovih šuma u rezervatu su: Pretplaninska bukova šuma s planinskim žabnjakom (Ranunculo platanifoliae-Fagetum) i Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora (Polysticho lonchitis-Fagetum), koje karakterizira specifičan oblik stabala, po kojem su prepoznatljive. Ove šumske zajednice rastu u ekstremnim klimatskim uvjetima s obiljem snijega, niskim temperaturama, kratkim vegetacijskim razdobljem i jakim vjetrovima. Zbog dugotrajnog zadržavanja snijega koji pritišće mlada stablo bukova stabla karakteristično su savijena u donjem dijelu debla poput lule, a porastom nadmorske visine stabla postaju sve niža, granatija, krivlja pa bukva poprima grmolik izgled i visinu od tek nekoliko metara. Neobični oblici stabla zajedno sa stjenovitim masivom na kojem rastu i prekrasnim pogledima na more stvaraju poseban i jedinstven krajolik.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProId6115f369a8


Europska destinacija izvrsnosti (EDEN)

EDEN je skraćenica za Europske destinacije izvrsnosti (European Destinations of ExcelleNce) - projekt koji promiče modele održivog razvoja turizma u Europskoj zajednici. Projekt se zasniva na nacionalnim izborima turističkih destinacija izvrsnosti za svaku zemlju sudionicu, čime se stavlja naglasak na vrijednosti, raznolikosti, ali i zajednička obilježja europskih destinacija i promiče umrežavanje nagrađenih destinacija. Projekt ima za cilj razvijati i promovirati turistički manje razvijene destinacije. Svake godine Europska komisija odabire temu, a Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ je 2009. godine u Bruxellesu primio priznanje kao nacionalni pobjednik na temu „Turizam i zaštićena područja“. Više o projektu EDEN.

 

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park#sigProIdb8368fe0fb