Ulaz Alan, Pet - Sub - Ned / Fri - Sat - Sun: 08:00 - 16:00 h

 Ulaz Babić Siča, Pon - Ned / Mon-Sun: 08:00 - 16:00 h

PALEOGEN

PALEOGEN

Paleogeografija

Najznačajniji tektonski događaj bila je kolizija (postupak sudara) Afrike i Indije s Laurazijom (Euroazijom). To je na Laurazijskom dijelu uzrokovalo početak izdizanja Alpa, Dinarida, Helenida i Himalaja. Nastavlja se proces otvaranja oceanskog prostora i širenje sjevernog Atlantika, razdvajaju se Grenland i Skandinavija, čime Laurazija prestaje postojati. To je razdoblje značajnih pokreta tektonskih ploča i otvaranja oceanskih prostora. Približno 50 % površine današnje oceanske kore nastalo je upravo tijekom kenozoika (paleogen, neogen, kvartar). To se posebno odnosi na prostor Atlantika i Pacifika, gdje se ploče još i danas razmiču brzinom većom od 2,5 cm godišnje.

Paleoklima

Početkom paleogena bilježi se pad temperature za desetak stupnjeva, da bi ona nakon desetak milijuna godina ponovno rasla, ali više nikad nije dosegnula temperaturu kao tijekom krede. Razina svjetskih mora porasla je i poplavila niska kopna. No i unutar tog razdoblja tople klime bilježe se hladnija razdoblja. Tako je prije 35 Ma nastupilo globalno zahlađenje. Razlog tome bili su tektonski događaji na južnoj hemisferi, odnosno otvaranje oceanskog prostora na kontaktu današnje Australije i Antarktike koje su bile spojene s Južnom Amerikom. Kroz nastali oceanski prostor koji se širio, uspostavilo se kružno kretanje hladnih struja oko Antarktika u smjeru kazaljke na satu. Ove hladne struje onemogućile su dotok i utjecaj toplih strujanja sa sjevera, tako da je Antarktika postala potpuno okružena samo hladnim strujama, što je uzrokovalo stvaranje ledenih pokrova koji traju sve do danas. Oblikovanje ledenih pokrova na Antarktici bio je uvod u novo ledeno doba. Krajem paleogena dolazi do zatopljenja, no klima više nikad nije bila tako. Krajem paleogena ponovno dolazi do oblikovanja ledenih pokrova.

Život na kopnu

Životinjski svijet – Nakon izumiranja dinosaura otvorio se životni prostor za dotada malene sisavce. Daljnji razvoj nastavljaju prasisavci tobolčari (1), multituberkulati (2) i placentalni sisavci. Razdvojenost kontinenata dovela je do odvojene evolucije sisavaca na pojedinim kontinentima. Tako se prasisavci tobolčari razvijaju u Australiji i Južnoj Americi, a placentalni sisavci na ostalim kontinentima.

U paleogenu se pojavljuju zvijeri čiji se brži razvoj odvija krajem paleogena kada se razvijaju perjari i krznaši, među kojima su mačkolike zvijeri poput oligocenske mačke Dinictis (3). Početkom paleogena razvijaju se i kopitari, iako se snažniji razvoj odvija od sredine paleogena kada oni, uz glodavce, postaju dominantni organizmi kopnene faune. Najpoznatiji među njima su predstavnici skupine titanoterija kao što su Brontops (4), Arsinotherium (5) i Uintatherium (6). Općenito, kraj paleogena obilježavaju izrazito veliki sisavci. Najveći sisavac svih vremena bio je Indrichotherium (7). Njegova visina do ramenog pojasa bila je 5,5 m, a težio je 15 – 20 t. Tada su živjele i velike mesojedne ptice trkačice (Diatryma) (8), čija je visina dosezala i do 2,5 metara. Javljaju se i prvi primati, polumajmuni Adapisa (9), tarsoidi tetonius (10) te antropoidi ili pravi majmuni (11).

Biljni svijet – Kritosjemenjače reducirane zbog krednog izumiranja brzo se oporavljaju i ponovno dominiraju i preuzimaju prevlast na kopnu. Biljni pokrov mijenja se ovisno o klimatskim pojasevima, tako da tropske i suptropske biljke poput palme, magnolije, lovora i sekvoje rastu sjevernije, u područjima današnje zapadne i srednje Europe, a sjevernije prema Aljasci i Grenlandu raste flora umjerenih pojaseva, poput hrasta, bukve, kestena, breze i topole. Sredinom paleogena pojavljuju se i prve ruže i trave. Prvo su okruživale vodene sredine, ali poslije se šire i pretvaraju u nepregledne travnjake. Krajem paleogena sa zahlađenjem se mijenja i flora, a šire se stepe i savane.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/paleogen#sigProId193faacfb6

Život u moru

Brzo se oporavljaju alge, kao i foraminifere, kako planktonske tako i bentoske. Izumiranje tijekom krede pogodovalo je koraljima koji ponovno preuzimaju vodeći položaj u izgradnji grebena. Česti su ježinci kao i mnogobrojni drugi školjkaši. U oceanima se pojavljuju kitovi zubani koji su s kopna prešli u more i tako postali glavni predatori oceana, poput Basilosaurusa (12). Javljaju se i ogromni morski psi Carcharodon s promjerom čeljusti od 2 metra (13). Sredinom paleogena razvija se i osobita skupina ptica – pingvini (14).

Taložni okoliš „Pravelebita“

Tijekom paleogena jadranska karbonatna platforma u potpunosti se približila kolizijskom prostoru, čiji su se tektonski pokreti počeli osjećati i u području platforme. To su procesi kojima se počeo oblikovati Velebit. Nakon dugotrajne kopnene faze, tijekom najmlađeg paleocena na prostoru bivše jadranske karbonatne platforme dolazi do postupne transgresije i taloženja vapnenaca izgrađenih od ostataka morskog svijeta. Kao posljedica tektonski uvjetovane diferencijacije prostora u uvjetima dubokomorskih jaraka taloži se fliš. Fliš se sastoji od lapora, pješčenjaka i uložaka konglomerata i breča, a nastaje kao posljedica trošenja istaknutih kopnenih površina. Istovremeno, uslijed jakih tektonskih pokreta, dolazi do drobljenja tadašnje karbonatne površine. Od tog razdrobljenog materijala koji je imao vrlo mali transport nastale su velebitske breče.

Izumiranje

Krajem paleogena došlo je do naglog pada globalne morske razine. Pad razine svjetskih mora uzrokovao je masovna izumiranja mnogih vrsta,  ali ne tolikog opsega kao u ranijim razdobljima. Uzrok pada morske razine još nije u potpunosti razriješen, no pretpostavlja se da je povezan s globalnim zahlađenjem.