Svjetski dan šuma obilježava se svake godine na prvi dan proljeća 21. ožujka kako bi se podigla svijest ljudio dobrobiti koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu te svim segmentima čovjekova života. Na taj dan širom svijeta održavaju se manifestacije s ciljem edukacije javnosti o koristima i važnostima šuma za opstanak svih živih bića na Zemlji. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana šuma je “Šuma i bioraznolikost“, a moto je „Prevrijedno da bi se izgubilo“. Zbog svoje iznimne raznolikosti šume predstavljaju jedan od najsloženijih ekosustava na našem planetu te su od neprocjenjive važnosti za očuvanje bioraznolikosti Zemlje.

Šumska staništa zauzimaju 40 % vegetacijske površine Zemlje, te su među najznačajnijim skladištima biološke raznolikosti na kopnu. Procjenjuje se da u šumama obitava više od 2/3 ukupne svjetske populacije biljnih i životinjskih vrsta. Mnoge od tih vrsta usko su vezane za šumu i ne mogu živjeti bez nje. Upravo uništavanjem šuma brojne jedinstvene vrste našle su se na rubu opstanka ili su već izumrle, čime se život na Zemlji nepovratno mijenja i osiromašuje. Svako stablo je svijet za sebe, potpuno jedinstveno, kao što je i svaki čovjek jedinstven i različit od drugih ljudi. Svaka vrsta ima svoje savršeno mjesto u složenoj šumskoj mreži života.  Na samo jednom stablu krije se mnoštvo živih organizama i nestankom samo jednog stabla nestaje cijeli jedan svijet. Kad se unište šume cijele zajednice živih bića koje su živjele u njima i oko njih nestaju.

Šume kao ekosustavi imaju ogroman utjecaj na Zemlju te su ključne za održavanje života na Zemlji. One su izuzetno važne i ljudima jer proizvode kisik, pročišćuju zrak i vodu, sprečavaju erozije, smanjuju snagu vjetra, izvorište su hrane, lijekova, pitke vode te igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti globalne klime i okoliša.

Nažalost, unatoč spoznaji o životnom značaju šuma, danas na Zemlji šumskih površina sve je manje. One se i dalje nerazumno sijeku i uništavaju kako bi se stvorio prostor za nova naselja, poljoprivredne površine, industrijske pogone i prometnice. Iz dana u dan sve je manje potoka, jezera, močvara, livada i šuma, te biljnih i životinjskih vrsta. Čistoća voda, zraka i tla žrtvovana je na račun razvoja novih uglavnom štetnih tehnologija u industriji, poljoprivredi, energetici i prometu.

Šume u našoj Zemlji prekrivaju više od trećine ukupnog teritorija i predstavljaju jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske. Naše šume poznate su u svijetu jer je 95 % njihove površine prirodnog sastava, što je iznimno rijetko i vrijedno na svjetskoj razini. Posebnost naših šuma je i velika biološka raznolikost i različitost ekosustava.

Šumska staništa na području NP „Sjeverni Velebit“ prekrivaju najveću površinu Parka (oko 80 %) i važan su dio ekološkog kompleksa  jer stvaraju uvjete za očuvanje i razvoj bogate bioraznolikosti našeg zaštićenog područja. Zbog pažljivog gospodarenja u prošlosti, a dijelom i zahvaljujući nepristupačnosti terena, šumski ekosustavi na području Parka vrlo su dobro očuvani. Jedna od najvećih potvrda o iznimnoj vrijednosti  naših šuma je uvrštenje bukovih šuma na području strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Potrudite se biti svjesni koliko su šume važne za opstanak i kvalitetu čovjekova života. Cijenimo i čuvajmo naše čudesne šume, neka ostanu vrela biološke raznolikosti i izvor života. Ponašajmo se odgovorno i gospodarimo racionalno i ne dopustimo da nam se dogodi nestajanje šuma. I zapamtimo, šuma može živjeti bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez šume.

SRETAN VAM SVJETSKI DAN ŠUMA!!!!