Od 19. do 22. listopada 2026. godine u Kući Velebita u Krasnu održan je godišnji sastanak znanstvenika koji sudjeluju u međunarodnom istraživačkom projektu BIOFORMA (Adapted forest management for biodiversity conservation in mountain Norway spruce forests under climate change). Projekt istražuje kako različiti načini gospodarenja šumama, u uvjetima klimatskih promjena, utječu na bioraznolikost i funkcije planinskih smrekovih šuma. Krajnji mu je cilj dati preporuke za gospodarenje tim osjetljivim šumskim ekosustavima. Jedno od četiri istraživačka područja projekta nalazi se upravo na sjevernom Velebitu.

Projekt se financira u okviru programa MAPS (Multilateral Academic Projects) Švicarske nacionalne zaklade za znanost (SNSF). SNSF osigurava 85 % sredstava, a preostali dio, po 5 %, osiguravaju nacionalne agencije za financiranje znanosti iz ostalih triju partnerskih zemalja: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), bugarsko Ministarstvo obrazovanja i znanosti i rumunjska agencija UEFISCDI. Partneri se sastaju svake godine, a domaćin ovogodišnjeg sastanka bio je hrvatski projektni tim.

Sastanak je održan uz veliku organizacijsku pomoć Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Sudjelovalo je više od 20 znanstvenika iz četiri partnerske institucije:

• Švicarska – Švicarski savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL), koordinator projekta
• Bugarska – Institut za istraživanje bioraznolikosti i ekosustava Bugarske akademije znanosti (IBER-BAS)
• Hrvatska – Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
• Rumunjska – Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u šumarstvu „Marin Drăcea” (INCDS)

Sudionici pokrivaju ključna znanstvena područja za istraživanje utjecaja klimatskih promjena na bioraznolikost planinskih ekosustava. Među njima su stručnjaci za pojedine skupine organizama (kukce, ptice, gljive, biljke i druge), za uzgajanje šuma, dendrokronologiju i prirast te za modeliranje razvoja šumskih ekosustava u uvjetima klimatskih promjena.

Sastanak je održan pred kraj sezone terenskih radova predviđenih projektom. Sezona je imala svojih izazova, od snijega koji se na početku dugo zadržao do ekstremnih temperatura tijekom ljeta. Usprkos tome, zacrtani plan je ostvaren. Radovi na sva četiri istraživačka područja privode se kraju, a obuhvatili su:

• 500 istraživačkih ploha 
• 100 zvučnih snimača za identifikaciju ptica
• 300 klopki za kukce
• 500 ploha za snimanje vegetacije
• 500 ploha za snimanje mahovina
• uzorke za eDNA analizu s 300 ploha te eDNA briseve sa 200 transekata
• izmjeru strukture sastojina na 500 ploha
• uzimanje izvrtaka s 400 stabala za utvrđivanje odnosa starosti i promjera te starosti i visine
• 16 lokaliteta za dendrokronološka istraživanja

Dio programa bio je i terenski dan tijekom kojega su znanstvenicima iz partnerskih zemalja predstavljeni šumski ekosustavi sjevernog Velebita, s naglaskom na izazove upravljanja smrekovim šumama i njihove zaštite. Te su šume sve češće izložene stresu zbog klimatskih promjena, napada potkornjaka i sve jačih vremenskih ekstrema. U Kući Velebita ravnatelj parka Davor Krmpotić detaljno je, uz pomoć interaktivnih sadržaja, predstavio biogeografsku povijest parka. Stručni voditelj Milko Tomljanović na terenu je objasnio kako je iznimna biogeografska raznolikost područja povezana sa šumskim ekosustavima. Odgovarao je i na pitanja znanstvenika o praktičnim problemima zaštite tih ekosustava u zahtjevnim uvjetima klimatskih promjena.

Terenski dan završio je na Zavižanu, gdje je vedro vrijeme sudionicima otvorilo pogled na velik dio područja o kojem se tijekom dana raspravljalo. Na kraju sastanka pogled je usmjeren i prema sljedećim koracima projekta. Prvo slijedi obrada velikog broja prikupljenih uzoraka, eDNA analize i dendrokronološka obrada, a zatim analize i modeliranje. Na kraju projekta to bi trebalo dati nova saznanja o bioraznolikosti smrekovih šuma europskih planina, kao i konkretne smjernice i preporuke za zaštitu tih šuma i gospodarenje njima.