Geologija

Geologija

Divlja ljepota! Moguća samo na Velebitu, koji spaja sve ljepote visokog gorja sa ljepotama morskih krajeva, ujedinjuje gorski zrak sa morskim zrakom, veže i združuje visinu sa dubinom.
Dr. Gizele Tarczay, Planinski vestnik, 1926. g.

 

GEOLOŠKA POVIJEST VELEBITA

Sve je započelo u vodi prije 310 mil. godina. U nepredočivoj dalekoj prošlosti rađale su se najveće mase stijena koje grade Velebit; ispočetka su u karbonskim močvarama nastajali pješčenjaci i šejlovi, a potom vapnenci i dolomiti u plitkom moru, stvrdnjavanjem karbonatnog mulja i ostataka morskih organizama.

Pomicanjem tektonskih ploča Velebit je krenuo na geološko putovanje dugo oko 6 000 km, od 10° južne paralele kao pradomovine do mjesta gdje se danas nalazi. Tektonskim pokretima prije 40-ak milijuna godina započelo je izdizanje i rast Velebita, da bi danas dosegnuo i preko 1 700 metara visine. Velebit raste i dalje, boreći se sa silama prirode. Unutarnje sile lome ga i drobe, a vanjske ga otapaju i raznose.

 

SLIČICE IZ GEOLOŠKE POVIJESTI

Sve teče, sve se kreće, Heraklit

Tektonske ploče u stalnom su kretanju, dodiruju se, sudaraju ili razdvajaju, pucaju i lome se, pri čemu se neki dijelovi izdižu, a neki spuštaju stvarajući tako uvijek novi reljef. Brda, doline i živi svijet koje danas vidimo samo su „trenutna“ slika u beskonačnom nizu slika koje se neprestano izmjenjuju od postanka planeta do današnjih dana.

Kopna, mora i živi svijet kroz geološku povijest

Osnova r1 c1
Osnova r2 c1
Osnova r3 c1
Osnova r4 c1
Osnova r5 c1
Osnova r6 c1
Osnova r7 c1

 

IZVOR FOTOGRAFIJA:

izvor slika1


STIJENE NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT

Područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit izgrađeno je od sedimentnih stijena. Prevladavaju karbonatne stijene, najvećim dijelom vapnenci, rjeđe i dolomiti. Nastale su stvrdnjavanjem iz karbonatnih muljeva srednjeg i gornjeg trijasa, jure i krede. Manje su rasprostranjene klastične stijene, izgrađene od čestica i ulomaka nastalih razaranjem drugih stijena. Klastične stijene su kopnenoga postanka, utvrđene u mlađem trijasu i tercijaru, a glacijalne naslage u kvartaru.

2 2 1 Geologija karta

 

 

Trijas

Najstarije stijene u Parku nalaze se području Štirovače, a nastale su kroz tri različita taložna ciklusa u vrijeme trijasa (od prije 235 do 201,3 milijuna godina). Prvi taložni ciklus odvijao se u plitkom moru, drugi nakon povlačenja mora, a treći u vrijeme kad je more male dubine, svega 15-ak cm, ponovno preplavilo čitavo područje.

Jura

Veliki dio Parka nalazi se u naslagama nastalima u vrijeme jure (od prije 201,3 do 145 milijuna godina). To je bilo dugo i mirno razdoblje, 50-ak milijuna godina mirnog plitkog mora u kojemu je cvao život biljnih i životinjskih zajednica algi, puževa, školjkaša i dr. U tom su razdoblju od ovih organizama nastale najveće mase karbonatnih stijena koje nalazimo u Parku.

U nekim drugim područjima ovo je pak razdoblje karakterizirano životom velikih dinosaura, divovskih gmazova i drugih životinja.

Kreda

Na području Parka, samo na lokalitetu Rogić dolina, mogu se pronaći naslage nastajale u vrijeme krede (od prije 145 do 66 milijuna godina). Plitkomorski okoliš iz doba jure nastavljen je, no tada svoj procvat doživljaju mekušci, posebice školjkaši iz skupine rudista. Krajem krede nastupilo je okopnjavanje, a to je ujedno vrijeme prestanka taloženja karbonata na području današnjeg Velebita.
Tada su izumrli i svi kopneni morski dinosauri.

Tercijar

Šire područje Hajdučkih i Rožanskih kukova, kao i primorske padine,izgrađeno je od stijena nazvanih Velebitske breče. Nastale su u doba jakih tektonskih gibanja. Izgrađuju ih ulomci starijih vapnenačkih stijena (jurske, kredne i eocenske starosti), a vezivo im je vapnenački materijal, nastao usitnjavanjem i drobljenjem stijena od kojih su potekli i sami ulomci. Karakterizira ih izražena nesortiranost ulomaka stijena i pomalo kaotična građa. Zbog svojeg uglavnom karbonatnog sastava i brečaste strukture podložnije su procesima okršavanja, što na kraju rezultira izuzetnim reljefnim oblicima koje nalazimo kako na površini tako i u podzemlju.