NEOGEN

Paleogeografija

Kolizijom Afričke i Euroazijske ploče početkom neogena značajnije se izdižu planinski lanci Alpa, Dinarida, Helenida i Taurida. Formiranjem ovih planinskih lanaca istočni dio Tethysa dijeli se na dva dijela, južni Tethys i sjeverni, koji se naziva Paratethys. Ta dva prostora bila su međusobno povezana današnjim panonskim bazenom i Crnim i Kaspijskim morem. Prije 15-ak milijuna godina Paratethys postaje ogromno jezero zbog dotoka slatkih voda. Istovremeno, kolizijom Afričke i Euroazijske ploče prekida se veza Tethysa s indopacifičkim prostorom na istoku i dolazi do formiranja Sredozemnog mora. Prije otprilike 6 milijuna godina, zbog izrazitih oledbi u antarktičkom prostoru, opada globalna razina mora, a Sredozemno se more isušuje (mesinska kriza saliniteta). Prije oko 5,5 milijuna godina Paratethys se dijeli na niz manjih jezerskih bazena, kao što su Panonski, Dacijski, Egejski, Crnomorski, Kaspijski i Aralski, a istovremeno je započelo i ispunjavanje Sredozemnog mora iz smjera Atlantika. Jezerski bazenski prostori nastali iz Paratethysa najvećim se dijelom isušuju ili su pak od njih nastala zaostala manja jezera kao Balaton, Kaspijsko jezero ili Aralsko more.

Paleoklima

Početkom neogena klima postaje toplija, ali već u sljedećem razdoblju ona se ponovno mijenja i svijet postaje hladniji i suši. Na sjevernoj hemisferi zbog intenzivne tektonske aktivnosti koja uzrokuje širenja Atlantskog oceana, dolazi do spajanja Sjeverne i Južne Amerike i formiranja Panamske prevlake koja zaustavlja prodor sjevernoatlantske struje u Pacifik i zakreće ju ispred prevlake te vraća prema sjeverozapadu Europe kao toplu golfsku struju. U isto vrijeme šire se ledeni pokrovi sjevernog, a osobito južnog pola Antarktike. Temperatura oceana opada, kao i razina svjetskih mora. Na području Afrike i Azije razvijaju se pustinje. Šume postupno nestaju i na njihovom se mjestu razvijaju stepe, prerije i savane. Nastupa ledeno doba, čija su razdoblja najučestalija upravo u posljednjih 1,8 milijuna godina.

Život na kopnu

Životinjski svijet – Neogen je razdoblje žaba, štakora, miševa, zmija i razdoblje kada ptice doživljavaju svoj biološki maksimum. Ptice poput Titanisa (1) bile su najveće koje su ikad živjele na Zemlji. Tijekom neogena razvija se i više vrsta konja, parnoprsti i neparnoprsti. Od parnoprstih važan je bio srodnik jelena – Megaloceros (2), a pradjed modernog konja, neparnoprstog kopitara, bio je Merchippus (3), veličine današnjeg ponija. Iz njega se razvio Hipperion (4), malen konj, vitak poput antilope, a potom Pliohippus, sličan današnjem konju. Od rilaša posebno se ističu nosorozi i slonovi. Među nosorozima najznačajniji je bio vunasti nosorog (5), a predak slonova mastodont Ambelodon (6). Živjeli su na svim kontinentima izuzev Australije i Antartike. Svoj procvat doživljavaju i zvijeri, posebno zvjeri iz skupine mačaka, kao što je sabljozubi tigar (7), i zvijeri iz skupine medvjeda, čija je težina iznosila više od 1 tone (8).

U neogenu dolazi do izuzetnog razvoja primata, razvijaju se majmuni novog svijeta – širokousni majmuni (9), majmuni starog svijeta – uskonosni majmuni (10) i čovjekoliki majmuni – hominidi (11).

Biljni svijet – Hladnija klima koja dolazi do izražaja u drugoj polovici neogena mijenja vegetaciju, nestaju šume, a na njihovo mjesto dolaze zeljaste biljke, trava, korov i šikare s malim skupinama stabala ili bez njih. Nagli razvoj trava i zeljastih biljaka pogodovao je razvoju glodavaca, miševa i štakora (12), a posljedično i razvoju zmija. Procvat doživljavaju i insekti, a potom i žabe i ptice pjevice.

View the embedded image gallery online at:
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/neogen#sigProId8f68c7b815

Život u moru

Početkom neogena u još toplim morima šire se koraljni grebeni, brojni su mekušci, školjkaši i puževi, kao ramenonošci brahiopode te člankonošci i crvi. Javljaju se i čvršće algalne prevlake koje učvršćuju grebene od udara oceanskih valova. Zahlađenje mora koje nastupa od sredine neogena uzrokuje nagli procvat dijatomeja i planktonskih foraminifera. Morski psi (12) se i dalje razvijaju. Javljaju se i nove vrste kitova (13) koji se hrane planktonom – kitovi usani. Javljaju se i dupini (14) kao posebna skupina sisavaca u moru.

Taložni okoliš Velebita

Tijekom neogena na području Velebita taloženje se odvijalo vrlo lokalno u zaostalim izoliranim jezerima. Tijekom svoje evolucije neki od ovih taložnih prostora povremeno su bili spojeni. Daljnjim kretanjem jadranske mikroploče dolazi do pojačanih izdizanja i smanjenja taložnih prostora. Na području samog Velebita gotovo da i nema neogenskih taložina jer se Velebit već u potpunosti izdigao, a taložni materijal nalazi se jedino u dolinama koje ga okružuju. Jedino se na samom vrhu Velebita nastavlja formiranje breča, nazvanih Velebitske breče.