JURA

Paleogeografija

Nastavlja se započeti proces riftovanja na prostoru Pangee, a čija je posljedica razdvajanje tog superkontinenta. Tijekom tog procesa nastao je novi oceanski prostor između Laurazije i Gondvane koji se nastavio širiti prema zapadu u smjeru oceanskog prostora Pantalasa. Istovremeno se nastavlja i riftanje unutar oceana Tethys. Tijekom srednje jure Pangea se u potpunosti raspala na Lauraziju i Gondvanu, da bi krajem jure Laurazija započela rotaciju u smjeru kazaljke na satu, čime je došlo do postupnog zatvaranja oceana Tethys. Taj je proces potpomognut rotacijom Gondvane u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Na krajnjem istočnom dijelu Gondvane stvara se novi srednjeoceanski hrbat kao početak otvaranja Indijskog oceana. Razdvajanje kontinenata popraćeno je intenzivnom vulkanskom aktivnošću u mnogim dijelovima Zemlje.

Paleoklima

U razdoblju jure klima je nešto blaža nego u trijasu. Raspad Pangee doprinio je povećanoj dužini obala i boljem vlaženju kopna. Količina oborina je povećana, ali i dalje nema većih ledenih kapa.

Život na kopnu

Životinjski svijet – Vrhunac razvoja doživljavaju dinosauri Saurischia – gušterokuki gmazovi i Ornitischia – pticokuki gmazovi.

Saurišije (Saurischia) su bili i biljojedi i mesojedi. Biljojedi (sauropodi) kretali su se uglavnom četveronožno, a mesojedi (terapodi) dvonožno. Među biljojedima najrasprostranjeniji su bili Diplodocus (1), Seismosaurus (2) i Brachiosaurus (3), a od mesojeda česti su bili Allosaurus (4) i Ceratosaurus.

Ornitišije (Ornitischia) su bili samo biljojedi. Kretali su se i dvonožno i četvronožno. Od onih koji su se kretali dvonožno najzastupljeniji su bili Iguanodon (5), Dryosaurus i Ornitopoda, a od četveronožnih dominirao je Stegosaurus (6) i Ankylosaurus.

Naglo se razvijaju i leteći gmazovi iz skupine Pterosauria. Kožnata krila bila su im razapeta između jednog prsta prednjih udova i gležnja stražnjih udova. Imali su šuplje kosti i zube u čeljustima. Najrasprostranjeniji među njima bili su Rhamphorhyncus i Pterodactylus (7). Jurski pterosauri bili su maleni, veličine današnje ševe, za razliku od onih koji će živjeti u budućnosti. Od sisavaca značajni su cinodonti (7).

Biljni svijet – Jurska flora bila je mnogo bogatija od one iz razdoblja trijasa. Raširene su bile papratnjače i golosjemenjače. Od papratnjača ističu se paprati i preslice, a od golosjemenjača cikadine (8), biljke koje sliče današnjim palmama, zatim ginkoine (9), pteridosperme i konifere.

Život u moru

U jurskim morima procvat doživljavaju fitoplanktoni (10), kao i  foraminifere (11) koje se intenzivno razvijaju. Mora i oceani puni su raznolikih beskralježnjaka. Brojne su spužve, koralji, puževi, školjke, ramenonošci te osobito glavonošci, od kojih dominiraju amoniti i belemniti. Prisutne su i različite ribe iz skupine hrskavičnjača (morski psi) kao i ribe koštunjače. Od morskih gmazova na vrhu hranidbenog lanca i dalje dominiraju gmazovi iz skupina Plesiosauria, Ichthyosauria (12) i Crocodilia.

Taložni prostor „Pravelebita“

Tijekom donje jure, a osobito krajem jure, Jadranska mikroploča u potpunosti se odvojila od Gondvane. Jadranska mikroploča sastojala se od nekoliko plitkomorskih karbonatnih platformi: Jadranske, Apulijske te Apeninske. Platforme su bile međusobno povezane dubokomorskim koritima. Između Jadranske i Apulijske platforme nalazio se jadransko-jonski bazen (današnje Jadransko more). Tako su tijekom jure nastale platformne domene prijašnje cjelovite Jadranske mikroploče koje su se kretale ispred Gondvane prema Euroaziji. Jadranska karbonatna platforma približavala se Euroaziji uz istovremenu izrazitu proizvodnju karbonatnog taloga u plitkomorskim uvjetima.

Izumiranje

Krajem jure ponovno dolazi do masovnog izumiranja. Osobito su stradale morske vrste u plitkim morima kada je izumrlo 80 % vrsta. Razlog izumiranja nije razriješen, no pretpostavlja se je do njega došlo uslijed oslobađanja velike količine metana s morskog dna.